Pravila za sadnju i brigu o bosiljku na otvorenom polju
Za biljku poput bosiljka sadnja i briga na otvorenom terenu nije teško. Ova biljka nije samo popularni začin, već i izvor vitamina i minerala. Bosiljak zahtijeva pažljiv odabir tla i svakodnevnu njegu, ali je otporan na mnoge fito-bolesti i štetočine.
Meni
Pravila sadnje bosiljka
Raste bazilika a briga na otvorenom polju moguća je samo ako sastav tla odgovara njegovim potrebama. Voli dobro zagrijana područja zaštićena od vjetra i hladnoće. Što se tiče sastava, najoptimalnije će biti pjeskovito ilovasto tlo, u koje se moraju dodati organska gnojiva.
Bosiljak se dobro ukorjenjuje u gredicama na kojima su mahunarke, krastavci, paradajz ili krompir. Nakon ovih usjeva u zemlji ostaje velika količina gnojiva, koje koristi i bosiljak..
Sadnja sadnica
Uzgoj sadnica bosiljka najčešća je metoda koja vam omogućava unaprijed predvidjeti količinu žetve i sačuvati maksimalan broj biljaka. Stopa preživljavanja kod ove metode sadnje je mnogo veća nego kod sadnje sjemenkama..
Priprema sadnica započinje rano, u martu ili početkom aprila. Tlo za njegovu obradu pravi se kod kuće. Zemlja bi trebala biti rastresita i sadržavati hranjive sastojke. Sljedeći sastav se smatra optimalnim:
- 2 dijela organska đubriva - kompost ili humus;
- 4 dijela treseta ili zemlje koji se mogu kupiti u trgovini;
- 1 dio riječnog pijeska.
Dobiveni sastav se prosijava, opušta i vlaži. Sjeme se stavi na površinu tla i posipa odozgo slojem zemlje od 1 cm. Spremnik mora biti prekriven filmom, ostavljen na suncu i pričekati da se pojave izdanci.
Sljedeća faza je branje sadnica, odnosno presađivanje u veće kontejnere. Morate znati kako zaroniti bosiljak tako da dobro podnosi postupak i nastavlja rasti. Najbolje vrijeme za transplantaciju je pojava prva dva lista. Priprema se novo tlo istog sastava, na njega možete dodatno dodati drveni pepeo. Svaka posuda se napuni zemljom i sabije, ostavljajući u sredini rupu za sadnju biljke.
Ne postoji tačno vrijeme kada treba saditi sadnice bosiljka na otvoreno tlo, to ovisi o temperaturi zraka i vremenskim prilikama.
2-3 sedmice preporučuje se iznošenje saksija sa sadnicama u najtoplije i najsunčanije doba dana, kako bi se biljke navikle, a zatim brzo prilagodile gredicama. Vrijedno je saditi bosiljak samo kada se tlo zagrije do 15 ° C i temperatura ne padne u mraku. Udaljenost između susjednih biljaka je najmanje 25 cm, tako da grmlje raste široko i veliko.
Sadnja sjemena
Prije sadnje sjemena bosiljka, tlo se prethodno pripremi, rahli, oplodi i navlaži. Morate znati kada saditi sjeme bosiljka na otvorenom terenu kako bi dobro ukorijenilo. Obično se sadnja događa u maju, kada je tlo dovoljno toplo i noću se ne hladi. Ako proljeće kasni, bolje je pričekati lipanj i biti sigurni da će mlade biljke niknuti i da se neće smrznuti.
Sjeme se postavlja na površinu na udaljenosti od 10 cm jedno od drugog i posipa zemljom. Obično ne klijaju sve biljke, pa se sije veliki broj sjemenki. Kada se ojačaju prvi izdanci, gredice se prorijede, ostavljajući između susjednih grmova 25-30 cm. Između redova mora biti najmanje 30 cm.
Mladi izdanci su osjetljivi na temperaturu i vlagu u tlu. Ako zrak postane hladan kada biljke još nisu jake, vrijedi ih prekriti folijom do zagrijavanja..
Briga o bosiljku
Svatko se može nositi sa sadnjom bosiljka i njegom na otvorenom. Zalivanje je neophodno tokom sušnih perioda, jer bez vlage biljke neće rasti i mogu uginuti. Također, ne smije se dopustiti prenaponavanje tla, jer će inače grmlje patiti od sive plijesni..
Od trenutka kada se pojave prvi listovi, bosiljak potrebno je orezati da bi se stvorili široki grmovi. Gornja točka rasta se uklanja, a pedunci su također odsječeni. U ovom načinu možete postići maksimalno grananje bosiljka.
Važno je redovito rahljavati zemlju i korovati sav korov, posebno na gredicama s mladim, nezrelim biljkama. Postupak se može provesti do 7-10 puta tokom vegetacije, nakon čega tlo treba zalijevati. Prvi urod može se ubrati kada pojedini listovi dostignu 10-12 cm dužine.
Sadnja bosiljka i briga o njemu na otvorenom dugotrajan je zadatak. Stanje grmlja mora se redovito nadzirati, inače biljke mogu uginuti zbog mraza ili isušivanja. Nedostatak hranjivih sastojaka u tlu može utjecati na okus i veličinu lista.